Zdravlje
04.03.2020.

Kako da se zaštitimo dok čekamo vakcinu za korona virus

Korona virusi (CoV) su velika porodica virusa koji izazivaju bolesti u rasponu od blage prehlade do težih respiratornih problema. U prirodi je do sada cirkulisalo šest korona virusa koji izazivaju bolest kod ljudi, a dva su već dovela do epidemija i teških respiratornih bolesti kao što su MERS i SARS. Ovaj novi, sedmi – nazvan COVID-19, izazvao je najveću epidemiju do sada.


Korona virusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog veka. Ime im potiče od proteinske strukture virusnog omotača koja podseća na krunu. Izazivaju između pet i 10 odsto svih respiratornih infekcija, najčešće u gornjim respiratornim putevima, slično kao i rinovirusi. Ređe izazivaju infekcije u donjem respiratornom traktu, poput bronhitisa i pneumonije, a kod osoba s hroničnim respiratornim bolestima mogu da dovedu do komplikacija. Najčešće su infekcije bezazlene i protiču sa visokom temperaturom, kašljem, zadihanošću, a ponekad i sa stomačnim tegobama.


Na sreću, deca su otpornija, a zaraženi mališani se brzo i bez komplikacija leče i oporavljaju. Stručnjaci su nedavno „otključali“ genetsku sekvencu novog korona virusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnostikovan kod čoveka i sada kineski i američki naučnici intenzivno rade na razvoju vakcine. Ako sve bude išlo po planu, moći će da je testiraju na ljudima za tri meseca. Dok čekamo na nju, možemo se zaštiti na sledeće načine:



Redovnim pranjem ruku

Savetuje se pranje ruku sapunom bar 20 sekundi ili sredstvima na bazi alkohola. Pranje ruku jedna je od osnovnih korisnih navika u prevenciji. Nakon pranja, ruke treba brisati papirnim ubrusima jer pamučni ubrusi mogu sadržati mnogo mikroorganizama. Pranje ruku posebno je važno pre jela i nakon kijanja, kašljanja ili istresanja nosa. Važno je da ne dodirujete lice, oči, nos i usta neopranim rukama.

Zdravom ishranom

Istraživanja su pokazala pozitivan učinak pojedinih materija iz hrane na naš imuni sistem - u smislu bolje odbrane organizma od mikroorganizama i kraćeg trajanja bolesti. Ovde se prvenstveno misli na takozvane antioksidanse iz hrane. To su jedinjenja koji imaju zaštitni učinak na naše ćelije, odnosno na ceo organizam.



Dobrim i kvalitetnim snom

Dobar i kvalitetan san  je takođe važan u odbrani organizma od infekcije, naročito kod dece. Istraživanja pokazuju da je dovoljno sna neophodno za optimalan rad imunog sistema. Odraslima treba šest do osam sati sna, školskoj deci od osam do 10 sati, predškolskoj deci 10 sati, maloj deci 12-13 sati, dok novorođenčad spavaju i po 18 sati dnevno.



Izbegavanjem direktnog kontakta sa obolelima

Izbegavati koliko god je moguće kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće. Takođe, treba izbegavati javna mesta koja nisu dobro provetrena: čekaonice u bolnicama, tramvaje, koncertne dvorane, bioskope, pozorišta...

Uzimanjem Immunokinda

Sledeći korak u podršci jačanju dečjeg imuniteta predstavljaju i homeopatski lekovi. Jedan od njih je „Imunokind“, kompleksni homeopatski preparat u čiji sastav ulaze soli kalcijum, a koji možete kupiti u svakoj apoteci.Ovaj homeopatski lek povoljno deluje i na obnovu i očuvanje sluznice gornjih disajnih organa, pa simptomi kao što su zapušen nos, kašalj i otežano disanje, gotovo nestaju, dok su šanse za razvoj druge infekcije značajno smanjene. Može se koristiti od prvog dana života, u dužem vremenskom periodu, uz obavezne konsultacije sa pedijatrom ili farmaceutom.
Promo tekst
Foto: anmj.org.au, happiestbaby.com, thriveglobal.com, todaysparent.com, go.com

Ostavi komentar

Trenutno nema komentara

Preporučeno